O le tagata na manumalo i le Nobel Prize o Akira Yoshino: o le maa lithium o le a pulea pea le pisinisi o maa i le sefulu tausaga

[O le malosi o maa lithium i le lumanai e ono oo atu i le 1.5 i le 2 taimi o le eletise, o lona uiga o le a laiti maa.]
[O le tau o le maa Lithium-ion e fa'aitiitia i le va o le 10% ma le 30%. E faigata ona fa'aitiitia le tau i le afa.]
Mai telefonipoto i taavale eletise, o loo faasolosolo malie ona sosolo atu le tekinolosi o maa eletise i vaega uma o le olaga. O lea la, o le fea itu o le a atiina ae ai le maa eletise i le lumanai ma o a suiga o le a aumaia i le sosaiete? Faatasi ai ma nei fesili i le mafaufau, na faatalanoa ai e le tusitala o le First Financial ia Akira Yoshino i le masina talu ai, o se saienitisi Iapani na manumalo i le Nobel Prize i le Kemisi mo maa lithium-ion i le tausaga nei.
I le manatu o Yoshino, o le a pulea pea e maa lithium-ion le pisinisi o maa i le isi 10 tausaga. O le atinaʻeina o tekinolosi fou e pei o le atamai faʻapitoa ma le Initaneti o Mea o le a aumaia ai ni suiga "e le mafaufauina" i le faʻaaogaina o maa lithium-ion.
Suiga e le mafaatusalia
Ina ua iloa e Yoshino le faaupuga “feaveai,” na ia iloa ai e manaʻomia e le sosaiete se maa fou. I le 1983, na fanau mai ai le maa lithium muamua i le lalolagi i Iapani. Na gaosia e Yoshino Akira le uluai faʻataʻitaʻiga o le maa lithium-ion e mafai ona toe faʻatumuina i le lalolagi, ma o le a faia se sao tele i le atinaʻeina o maa lithium-ion e faʻaaogaina lautele i telefonipoto ma taʻavale eletise i le lumanaʻi.
I le masina talu ai, na saunoa ai Akira Yoshino i se faatalanoaga faapitoa ma le Numera 1 Financial Journalist e faapea, ina ua uma ona ia iloa na ia manumalo i le Nobel Prize, “e leai ni ona lagona moni.” “O faatalanoaga atoa mulimuli ane na ou pisi tele ai, ma sa ou matua fiafia lava.” Fai mai Akira Yoshino. “Ae a o latalata mai le aso e maua ai faailoga ia Tesema, ua sili atu ona malosi le moni o faailoga.”
I le 30 tausaga ua tuanaʻi, e toʻa 27 tagata atamamai Iapani poʻo Iapani na manumalo i le Nobel Prize i le Kemisi, ae na o le toʻalua o i latou, e aofia ai Akira Yoshino, na maua faʻailoga o ni tagata suʻesuʻe faʻapisinisi. "I Iapani, o tagata suʻesuʻe mai faʻalapotopotoga suʻesuʻe ma iunivesite e masani ona maua faʻailoga, ma e toʻaitiiti tagata suʻesuʻe faʻapisinisi mai le pisinisi ua manumalo i faʻailoga." Na taʻu atu e Akira Yoshino i le First Financial Journalist. Na ia faʻamamafa foʻi faʻamoemoega o le pisinisi. E talitonu o ia o loʻo i ai le tele o suʻesuʻega i le tulaga Nobel i totonu o le kamupani, ae e tatau i le pisinisi Iapani ona faʻaleleia atili lona taʻitaʻiga ma le lelei.
E talitonu Yoshino Akira o le atinaʻeina o tekinolosi fou e pei o le atamai faʻapitoa ma le Initaneti o Mea o le a aumaia ai ni suiga "e le mafaufauina" i le faʻaaogaina o maa lithium-ion. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le alualu i luma o polokalama faakomepiuta o le a faʻavavevaveina ai le faagasologa o le mamanuina o maa ma le atinaʻeina o mea fou, ma e mafai ona aʻafia ai le faʻaaogaina o le maa, ma mafai ai ona faʻaaogaina le maa i le siosiomaga sili ona lelei.
E matuā popole fo‘i Yoshino Akira i le sao o ana su‘esu‘ega i le fo‘ia o fa‘afitauli o suiga o le tau i le lalolagi. Na ia ta‘u atu i le First Financial Journalist e lua mafua‘aga na ia maua ai le taui. Muamua o le sao lea i le atina‘eina o se sosaiete feavea‘i atamai; lona lua o le saunia lea o se auala taua mo le puipuia o le siosiomaga i le lalolagi atoa. “O le sao i le puipuiga o le siosiomaga o le a fa‘ateleina ona manino i le lumana‘i. I le taimi lava e tasi, o se avanoa fa‘apisinisi tele fo‘i lea.” Na ta‘u atu e Akira Yoshino i se tusitala tau tupe.
Na taʻu atu e Yoshino Akira i tamaiti aʻoga i le taimi o se lauga i le Iunivesite o Meijo i le avea ai ma polofesa, ona o le maualuga o faʻamoemoega o le lautele mo le faʻaaogaina o le malosiaga faʻafouina ma maa eletise e fai ma auala e teteʻe atu ai i le faʻavevela o le lalolagi, o le a ia tuʻuina atu ana lava faʻamatalaga, e aofia ai manatu i mataupu tau le siosiomaga.
O ai o le a pulea le pisinisi o maa eletise
O le atinaʻeina o tekinolosi o maa eletise na amata ai se suiga tele i le malosiaga. Mai telefonipoto i taavale eletise, ua taatele le tekinolosi o maa eletise, ma ua suia ai vaega uma o olaga o tagata. Pe o le a sili atu le malosi o le maa eletise i le lumanai ma taugofie o le a aafia ai i tatou taitoatasi.
I le taimi nei, o loʻo tautino le alamanuia e faʻaleleia atili le saogalemu o le maa eletise aʻo faʻateleina le malosi o le maa eletise. O le faʻaleleia atili o le faʻatinoga o le maa eletise e fesoasoani foʻi i le faʻafetaiaʻia o suiga o le tau e ala i le faʻaaogaina o le malosiaga faʻafouina.
I le manatu o Yoshino, o le a pulea pea e maa lithium-ion le pisinisi maa i le isi 10 tausaga, ae o le atinaʻeina ma le tulaʻi mai o tekinolosi fou o le a faʻaauau pea ona faʻamalosia ai le tau ma le faʻamoemoega o le pisinisi. Na taʻu atu e Yoshino Akira i le First Business News e ono oʻo atu le malosi o maa lithium i le lumanaʻi i le 1.5 i le 2 taimi le malosi o le eletise, o lona uiga o le a laʻititi le maa. "O lenei mea e faʻaitiitia ai le meafaitino ma faʻaitiitia ai le tau, ae o le a leai se faʻaititia tele o le tau o meafaitino." Na ia saunoa, "O le faʻaititia o le tau o maa lithium-ion e le sili atu i le va o le 10% ma le 30%. E sili atu ona faigata le manaʻo e faʻaitiitia le tau i le afa."
O le a vave ea ona fa'atumuina masini eletise i le lumana'i? I le tali atu, na saunoa ai Akira Yoshino e tumu se telefoni feavea'i i le 5-10 minute, o se mea ua ausia i le fale su'esu'e. Ae o le fa'atumuina vave e mana'omia ai le malosi o le voltage, lea o le a a'afia ai le umi o le ola o le maa. I le tele o tulaga i le mea moni, atonu e le mana'omia e tagata ona fa'atumu vave tele.
Mai maa eletise muamua, i maa eletise nickel-metal hydride o loʻo avea ma autū o kamupani Iapani e pei o Toyota, i maa lithium-ion na faʻaaogaina e Tesla Roaster i le 2008, ua pulea e maa eletise masani o le lithium-ion le maketi o maa eletise mo le sefulu tausaga. I le lumanaʻi, o le a faʻateleina le feteenai i le va o le malosi ma manaʻoga mo le saogalemu ma le tekinolosi masani o maa eletise lithium-ion.
I le tali atu i faʻataʻitaʻiga ma oloa o maa faʻa-malosi mai kamupani mai fafo, na saunoa ai Akira Yoshino: "Ou te manatu o maa faʻa-malosi o loʻo faʻatusalia ai se itu i le lumanaʻi, ma e tele lava avanoa e mafai ona faʻaleleia atili. Ou te faʻamoemoe e vaʻaia ni alualu i luma fou i se taimi lata mai."
Na ia taʻua foʻi e tutusa le tekonolosi o maa eletise ma maa lithium-ion. "E ala i le faʻaleleia atili o tekinolosi, o le saoasaoa o le aau o le lithium ion e mafai ona oʻo atu i le 4 taimi o le saoasaoa o loʻo iai nei." O le tala lea a Akira Yoshino i se tusitala i le First Business News.
O maa eletise-mautu o maa lithium-ion ia e faʻaaogaina ai electrolytes-mautu. Talu ai ona suia e electrolytes-mautu le electrolyte organic e ono pāpā i maa lithium-ion masani, o lenei mea e foia ai faʻafitauli tetele e lua o le maualuga o le malosi ma le maualuga o le saogalemu. E faʻaaogaina electrolytes-mautu i le malosi e tasi. O le maa e suitulaga i le electrolyte e maualuga atu le malosi, i le taimi lava e tasi e sili atu le malosi ma umi le taimi e faʻaaoga ai, o le aga masani lea o le atinaʻeina o le isi tupulaga o maa lithium.
Ae o maa eletise e feagai foʻi ma luʻitau e pei o le faʻaitiitia o tau, faʻaleleia atili o le saogalemu o electrolytes malolosi, ma le faʻatumauina o le fesootaʻiga i le va o electrodes ma electrolytes i le taimi e faʻatumu ai ma faʻateʻaina ai. I le taimi nei, o le tele o kamupani taʻavale tetele i le lalolagi o loʻo faʻatupeina tele i R & D mo maa eletise. Mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo atiaʻe e Toyota se maa eletise, ae e leʻo faʻaalia le tau. Ua valoia e faʻalapotopotoga suʻesuʻe e oʻo atu i le 2030, o le manaʻoga o le lalolagi mo maa eletise e latalata i le 500 GWh.
Fai mai Polofesa Whitingham, o lē na fa’asoa le Nobel Prize ma Akira Yoshino, atonu o maa eletise malolosi (solid-state battery) o mea muamua ia e fa’aaogaina i masini eletise laiti e pei o telefonipoto. “Auā o lo’o iai pea fa’afitauli tetele i le fa’aaogaina o faiga tetele.” Fai mai Polofesa Wittingham.


Taimi na lafoina ai: Tesema-16-2019
Talanoaga i luga ole Initaneti WhatsApp!