Fa'avaomalo le haitorosene | Na fa'alauiloa e le BP le "va'aiga o le lalolagi mo le malosiaga" i le 2023

I le aso 30 o Ianuari, na faʻalauiloa ai e le British Petroleum (BP) le lipoti o le "World Energy Outlook" mo le 2023, ma faʻamamafa ai o le faʻaaogaina o suauʻu faʻalenatura i se taimi puʻupuʻu e sili atu ona taua i le suiga o le malosi, ae o le le lava o le sapalai o le malosi i le lalolagi atoa, o loʻo faʻaauau pea ona faʻateleina le faʻasaʻolotoina o le kaponi ma o loʻo faʻamoemoeina isi mea e faʻavavevaveina ai le suiga o le lanumeamata ma le maualalo o le kaponi, na tuʻuina mai ai e le lipoti ni aga masani e fa o le atinaʻeina o le malosi i le lalolagi atoa, ma vaʻaia le atinaʻeina o le maualalo o le hydrocarbon i le 2050.

 87d18e4ac1e14e1082697912116e7e59_noop

Ua fa'ailoa mai i le lipoti, i se taimi pu'upu'u, o le a iai se sao taua o suau'u fa'asūsū i le faagasologa o le fesuia'iga o le malosi, ae o le le lava o le malosi i le lalolagi atoa, o le fa'ateleina pea o le fa'asa'olotoina o le kaponi ma le tele o le tau mata'utia o le a fa'avavevaveina ai le fesuia'iga o le malosi i le lalolagi atoa i le lanumeamata ma le maualalo o le kaponi. O se fesuia'iga lelei e mana'omia ona fa'atalanoaina fa'atasi le saogalemu o le malosi, le gafatia ma le fa'aauauina; O le lumana'i o le malosi i le lalolagi atoa o le a fa'aalia ai ni aga tetele se fa: o le fa'aitiitia o le sao o le malosi o le hydrocarbon, o le vave atina'eina o le malosi fa'afouina, o le fa'ateleina o le tulaga o le fa'aeletiseina, ma le fa'aauau pea ona tuputupu a'e o le fa'aaogaina maualalo o le hydrocarbon.

O le lipoti e faʻatatau i le alualu i luma o faiga faʻamalosia e oʻo atu i le 2050 i lalo o ni vaaiga se tolu: suiga faʻavavevave, leai se aofaʻi ma le malosiaga fou. O loʻo fautua mai le lipoti i lalo o le vaaiga suiga faʻavavevave, o le a faʻaitiitia le faʻasaʻolotoina o le kaponi e tusa ma le 75%; I le vaaiga leai se aofaʻi, o le a faʻaitiitia le faʻasaʻolotoina o le kaponi e sili atu i le 95; I lalo o le vaaiga fou faʻafouina (lea e faʻapea o le tulaga lautele o le atinaʻeina o le malosiaga o le lalolagi i le lima tausaga talu ai, e aofia ai le alualu i luma o tekinolosi, faʻaitiitia o tau, ma isi mea, ma le malosi o faiga faʻavae a le lalolagi o le a tumau pea e le suia i le isi lima i le 30 tausaga), o le a maualuga le faʻasaʻolotoina o le kaponi i le lalolagi i le 2020s ma faʻaitiitia le faʻasaʻolotoina o le kaponi i le lalolagi e tusa ma le 30% i le 2050 pe a faʻatusatusa i le 2019.

c7c2a5f507114925904712af6079aa9e_noop

O loʻo finau le lipoti e faʻapea, o le maualalo o le hydrocarbons e iai sona sao taua i le suiga o le malosiaga maualalo-carbon, aemaise lava i pisinisi, felauaiga ma isi vaega e faigata ona faʻaeletise. O le hydrogen lanumeamata ma le hydrogen lanumoana o le hydrocarbon autu e maualalo le maualalo, ma o le taua o le hydrogen lanumeamata o le a faʻaleleia atili i le faagasologa o le suiga o le malosiaga. O fefaʻatauaʻiga hydrogen e aofia ai fefaʻatauaʻiga paipa faʻaitulagi mo le felauaiga o le hydrogen mama ma fefaʻatauaʻiga i le sami mo mea e maua mai le hydrogen.

b9e32a32c6594dbb8c742f1606cdd76e_noop

O le lipoti ua valoia ai e faapea, i le 2030, i lalo o le suiga faatelevaveina ma le tulaga o le leai o se suauu mama, o le a oo atu le manaoga maualalo o le hydrocarbon i le 30 miliona tone/tausaga ma le 50 miliona tone/tausaga, i le faasologa lava lea, faatasi ai ma le tele o nei hydrocarbons maualalo o loo faaaogaina o ni punaoa o le malosiaga ma ni vailaau e faaitiitia ai alamanuia e sui ai le kesi masani, hydrogen e faavae i le malala (e faaaogaina o ni mea mata mo alamanuia mo le faamamaina, gaosia o le ammonia ma le methanol) ma le malala. O le vaega o totoe o le a faaaogaina i vailaau ma le gaosiga o sima.

E oo atu i le 2050, o le gaosiga o uʻamea o le a faʻaaogaina pe tusa ma le 40% o le aofaʻi o le manaʻoga maualalo o le hydrocarbon i le vaega o alamanuia, ma i lalo o le suiga faʻavavevave ma le tulaga o le zero, o le hydrocarbons maualalo o le a aofia ai le tusa ma le 5% ma le 10% o le aofaʻi o le faʻaaogaina o le malosi.

Ua valoia foʻi e le lipoti, i lalo o le suiga faʻavavevave ma le leai o se eletise, o le a maua ai e le hydrogen derivatives le 10 pasene ma le 30 pasene o le manaʻoga o le malosiaga o vaalele ma le 30 pasene ma le 55 pasene o le manaʻoga o le malosiaga o le sami, i le 2050, ma o le tele o isi o le a alu i le vaega o felauaiga mamafa i luga o le auala; I le 2050, o le aofaʻi o hydrocarbons maualalo ma hydrogen derivatives o le a maua ai le 10% ma le 20% o le aofaʻi o le faʻaaogaina o le malosiaga i le vaega o felauaiga, i le faasologa, i lalo o le suiga faʻavavevave ma le leai o se eletise.

787a9f42028041aebcae17e90a234dee_noop

I le taimi nei, o le tau o le haitorosene lanumoana e masani ona maualalo ifo nai lo le haitorosene lanumeamata i le tele o vaega o le lalolagi, ae o le eseesega o tau o le a faasolosolo malie ona faaitiitia a o faagasolo le tekinolosi gaosiga o le haitorosene lanumeamata, faateleina le lelei o le gaosiga ma faateleina le tau o suauu masani, o le tala lea a le lipoti. I lalo o le suiga vave ma le tulaga o le net-zero, ua valoia e le lipoti o le a aofia ai le haitorosene lanumeamata i le tusa ma le 60 pasene o le aofaiga atoa o le haitorosene maualalo i le 2030, ma siitia i le 65 pasene i le 2050.

Ua fautua mai foʻi i le lipoti o le auala e fefaʻatauaʻi ai le hydrogen o le a eseese e fuafua i le faʻaaogaina mulimuli. Mo faʻaoga e manaʻomia ai le hydrogen mama (e pei o faiga faʻavevela maualuga i fale gaosi oloa poʻo felauaiga i luga o taʻavale i luga o le auala), e mafai ona faʻaulufale mai le manaʻoga mai vaega talafeagai e ala i paipa; Mo vaega e manaʻomia ai hydrogen derivatives (e pei o le ammonia ma le methanol mo vaʻa), o le tau o felauaiga e ala i hydrogen derivatives e matua maualalo lava ma e mafai ona faʻaulufale mai le manaʻoga mai atunuʻu e sili ona taugofie i le lalolagi atoa.

a148f647bdad4a60ae670522c40be7c0_noop

I le Iuni a Europa, mo se faʻataʻitaʻiga, o le lipoti o loʻo valoia ai o loʻo i lalo o le suiga faʻavavevave ma le tulaga o le net-zero, o le a gaosia e le EU le tusa ma le 70% o ana hydrocarbons maualalo i le 2030, ma pa'ū i le 60% i le 2050. O hydrocarbons maualalo na aumaia, e tusa ma le 50 pasene o le hydrogen mama o le a aumaia e ala i paipa mai Aferika i Matu ma isi atunuu Europa (e pei o Nouei, Peretania), ma le isi 50 pasene o le a aumaia e ala i le sami mai le maketi o le lalolagi i le tulaga o hydrogen derivatives.


Taimi na lafoina ai: Fepuari-06-2023
Talanoaga i luga ole Initaneti WhatsApp!